Ohridsko jezero
Ohridsko jezero jedno je od najstarijih i najdubljih jezera u Evropi i jedno od najznačajnijih prirodnih bogatstava Balkana. Nalazi se na granici između Severne Makedonije i Albanije, na nadmorskoj visini od oko 695 m. Jezero zauzima površinu od približno 358 km², od čega dve trećine pripada Severnoj Makedoniji, a trećina Albaniji. Njegova maksimalna dubina iznosi oko 288 m, što ga čini najdubljim jezerom na Balkanskom poluostrvu.
Procene naučnika govore da je Ohridsko jezero staro između 1 i 3 miliona godina, što ga svrstava među najstarija tektonska jezera na svetu. Upravo zbog svoje starosti razvilo je izuzetno bogat i jedinstven ekosistem. U jezeru živi veliki broj endemskih biljnih i životinjskih vrsta – od riba kao što su ohridska pastrmka i belviča, do raznih vrsta školjki i puževa koje se ne mogu pronaći nigde drugde u svetu.
U Ohridsko jezero se uliva više manjih pritoka, a najveći i najpoznatiji izvor je Crni Drim, koji izvire kod manastira Sveti Naum. Crni Drim potom protiče kroz jezero, a zatim kod Struge ponovo izlazi iz njega i nastavlja svoj tok ka Albaniji, gde se uliva u Jadransko more.
Osim prirodnog značaja, Ohridsko jezero ima i ogroman kulturno-istorijski značaj. Na njegovim obalama vekovima su nicali gradovi, crkve, manastiri i utvrđenja, a posebno mesto zauzima grad Ohrid, poznat i kao „Balkanski Jerusalim“. Zbog bogatstva prirodne i kulturne baštine, Ohridsko jezero i grad Ohrid uvršteni su na listu UNESCO svetske baštine još 1979. godine.
Danas jezero predstavlja jedno od najposećenijih turističkih odredišta u regionu, koje spaja netaknutu prirodu, izuzetne pejzaže i bogatu istoriju. Njegove obale nude mogućnosti za odmor, istraživanje i uživanje, dok sama voda, kristalno čista i prozirna, pruža savršene uslove za kupanje i letnje osveženje. Upravo zbog toga, mnogima Ohridsko jezero predstavlja pravu zamenu za more.
